Dan svetitelja
Sveti Olaf, kralj Norveške
Sveti Olaf Haraldson, kršten kao mladić, postao je kralj Norveške 1015. godine i celu svoju vladavinu posvetio sejanju hrišćanske vere među žestoko paganskim narodom, gradeći crkve i dovodeći episkope i sveštenstvo. Proteran u izgnanstvo, našao je utočište u Novgorodu, na dvoru kneza Jaroslava Mudrog, a 1030. godine se vratio i pao u bici kod Stiklestada. Godinu dana kasnije njegovo telo je pronađeno netruležno, i čuda su ubrzo pretvorila njegov grob u mesto hodočašća.
Datumi
- Slavi se
- 29. jul (11. avgust po starom kalendaru)
- Sledeći put, novi kalendar
- Sledeći put, stari kalendar
Po novom kalendaru (Grčka, Antiohijska, Rumunska i Bugarska crkva, Pravoslavna crkva u Americi i većina onih koji su prešli u pravoslavlje) nepokretni praznici se slave na crkveni datum; po starom kalendaru slave se 13 dana kasnije. Vaskrs i praznici koji ga slede slave se istog dana po oba kalendara.
Kako se praznuje
Pravoslavni hrišćani ga poštuju kao strastotrpca nepodeljene Crkve, uglavnom u slovenskoj tradiciji i među pravoslavnima u Skandinaviji; u grčkim kalendarima nije istaknut.
Norveška ga otada slavi kao svog zaštitnika i „Večnog kralja”, a luteranska Norveška i danas obeležava njegov dan kao Olsok.
Spomen na njega čuvao se čak i u varjaškoj kapeli u Carigradu.
Imendani
Na ovaj praznik imendan slave ova imena:
Svetitelj
Ikone za praznik
Neka sveštenik osveti predmet pre nego što Vam stigne: Osvećenje, $49.
